Ako se ne obratite i ne postanete kao djeca, nećete ući u Kraljevstvo nebesko! – kaže Isus. Kraljevstvo je Božje stanje koje se ostvaruje kada dan za danom, godinu za godinom, činimo ono što Krist od nas traži ili, bolje rečeno, ono na što nas poziva. A ako nas poziva da budemo kao djeca – onda budimo kao djeca!
Zato na početku svake pedagoške godine s radošću organiziramo euharistijsko slavlje na spomendan Anđela čuvara 2. listopada, da nam navedene riječi Evanđelja budu Po(r)uka za život.
Ove smo godine ugostili dva mlada franjevca iz Dubrave, fra Franju i fra Antu, koji su nam se 30. rujna pridružili u samostanskoj kapeli na Jordanovcu i zajedno s nama isprobali djecu pjesme za misno slavlje. Na poseban smo način slušali njihovu „verziju“ susreta sv. Franje i vuka. Misu je predvodio gvardijan samostana u Dubravi fra Svetozar Kraljević, koji je u propovijedi istaknuo ljepotu franjevačke jednostavnosti i divljenja svemu stvorenom. Našim budućim školarcima predstavili su se predškolci, a nakon predstavljanja obnovili smo krsna obećanja.
Zahvaljujem sestrama na štrudli koju su s ljubavlju ispekle, svim djelatnicama na pripremi sendvića i slatkim obvezama koje uključuje rad s djecom, domaru na prvoj kestenijadi u našem vrtiću te mami Repušić koja je rado napisala tekst koji slijedi:
“U ovom užurbanom vremenu u kojem danas živimo, teško je naći mjesto gdje se možete opustiti od svakodnevnih obveza i pronaći malo mira za sebe i svoju obitelj. U našem vrtiću na Jordanovcu sve odiše na to. I nikad nisam sigurna kad je pravo vrijeme kad moram doći po djecu, jer kad god dođem uvijek je krivo vrijeme. A prava je istina da je njima tu lijepo i da uvijek žele ostati još pet minuta. To mi je pravi dokaz da je mojoj djeci lijepo. Uoči proslave sv. Franje, kojega naše tete i sestre franjevke Krista Kralja slave kao svoga zaštitnika, imali smo misu i druženje u atriju samostana. Bilo je lijepo biti dio misnog slavlja, prvog predstavljanja naših predškolaca. Sve je nekako mirisalo na jesen, na Štefove mirisne i pečene kestene, finu štrudlu od jabuka koje su naše časne dan prije ubrale i ispekle za ovu prigodu. Srce vam raste i veliko je kad vidite s koliko se ljubavi netko brine za našu djecu da im prenese ono najbolje od sebe, ono dobro što u sebi ima.ˮ
Mama Repušić